Nije moguće inicirati mail funkciju. Povijest općine

Galerija

imageimageimageimageimageimageimageimageimageimageimageimageimageimageimageimage

Povijest

 

Kravarsko se dosta rano spominje već 1334. godine u srednjovjekovnim ispravama kao stara katolička župa. Politički taj je kraj pripadao Plemenitoj općini Turopolje (slobodni predijalci koji nisu bili u kmetskom odnosu). Južni dio općine nalazio se na granici veleposjeda Topuske opatije. Prema legendi u blizini naselja Gornji Hruševec na vrhu strmog brijega zvanog Gradišće leže ostaci utvrde Kneza Ljudevita Posavskog (knez Posavske Hrvatske), protiv kojeg je Franačko carstvo vodilo četiri rata. Istoimena gradina Ljudevita Posavskog podignuta je na ostacima starog Rimskog grada Ad Fines , spomenuti lokalitet nalazi se u privatnom posjedu te još nije dovoljno istražen.

 

OSVRT NA ZEMLJOPISNO-POVIJESNI PREGLED KRAVARSKIH GORICA

Zemljopisni prostor što ga u obliku nepravilna trokuta zatvaraju donji tokovi Save nizvodno od Podsuseda i donji tokovi Kupe nizvodno od Karlovca, do njenog ušća u sisačkom predgrađu, nizinskog je značenja, u čijim je granicama humlje i pobrđe Vukomeričkih gorica, koje se istim pravom naziva i Kravarskim goricama. Oba imena povezana su s imenima dvaju značajnih naselja: Vukomerića na istoku i Kravarskog na zapadu toga područja. Što se tiče imena toga dijela Hrvatske, Juraj Ćuk još 1942. piše: „Znamo već iz dosad navedenog, da se brdoviti dio današnjeg Turopolja, Vukomeričke gorice, nekad zvao Pomena gora“, a da je ime Vukomeričkih gorica vjerojatno dobilo po stanovitom  Vukomeru, ocu Stjepana, predstavnika bratstva Vukotića kod diobe toga bratstva i bratstva plemića od Lomnice 1373.   Pružaju se u smjeru  sjeverozapad – jugoistok u  duljini oko 30 kilometara, oko 20 kilometara udaljene od središta Zagreba. Prosječna nadmorska visina im je 200 metara, a dva najviša vrha su Žiridovka (255 m) i  Kravarščica (243 m). Izvorište je manjih rijeka, od kojih treba spomenuti Kravaščicu koja skuplja vodene tokove u slivu Kupe i Bunu koja skuplja one u slivu Odre. Tako to područje pripada dvjema vodnim slivovima.

Preciznije zemljopisno određenje Kravarskih gorica, osobito njihova zapadnog dijela, koji određuje središnje naselje Kravarsko, daju tri zajednice sa svojim lokalitetima seoskog tipa i njihovim zemljišnim imanjima. To je politička zajednica Općine Kravarsko, vjerska zajednica Župe Uzvišenja svetoga križa Kravarsko i prosvjetno-kulturna zajednica Osnovne škole Kravarsko.  

Što se tiće veličine područja i broja naselja ubrojenih u pojedine zajednice o kojima je riječ, treba reći sljedeće: ti su se podaci tijekom povijesnog razdoblja mijenjali.


Iz starije povijesti života stanovnika na području Kravarskog

U traženju povijesnih podataka o početnom djelovanju općina Kravarskih gorica treba spomenuti vrijeme vladavine kraljice Marije Terzije (1740.-1780. godine), koje je obilovalo mnogim reformama u pogledu pravnog uređenja Habsburške Monarhije. Tako je od 1753. godine na inicijativu kraljice Marije Terezije započeo postupak izradbe Općega građanskog zakonika, a to je kodifikacija građanskih prava koja se postepeno uvode u Habsburškoj monarhiji. U vrijeme nastanka to je bio moderan europski zakonik.

Da bi uspostavila nešto pravednije odnose između feudalaca i podložnika (seljaka, kmetova), kraljica Marija Terezija je 1756. godine objavila Slavonski urbar, a 1780. godine Hrvatski urbar, koji su ipak poboljšali stanje seljaka - kmetova. Od 1768. godine počinje velika reforma u školstvu, a to se odrazilo i u Hrvatskoj. 
Iz vremena sređivanja urbarskih pitanja imamo od 1767. godine i popis naselja zagrebačke županije (Comitatus Zagrabiensis), u kojemu su pobrojana naselja na području današnjih kravarskih gorica, a tada u vlasništvu grofova Erdedi (Erdödy), čije je sjedište za ovaj kraj bilo u Želinu (Selin-Chiche).

No
Ime vlasnika
54     Pustzike                    Erdödy
et    Novo Brdo                    Erdedi
B    Chakenecz
Milichic
Barbaric
Podvornicza
Kravarsko et
Gladovecz
56    Sitkovchiza
Kozjacha
Buna major
Buna minor, et
Siljakovina 

Iz ovog popisa vidimo da je u sjedištu vlastelinskog dobra Želin Čiče (Selin-Chiche) postojala upravna služba, kao i druge kategorije djelovanja koje danas susrećemo kod općina, nositelja upravno-pravnih poslova teritorijalnih jedinica.

U traženju podataka o ustrojstvu općine Kravarsko može nam poslužiti podatak:
Austrijski ministar unutrašnjih poslova izdao je 12. lipnja 1850. godine Naredbu o ustrojstvu političkih i upravnih vlasti u kraljevinah Hrvatska i Slavonija. Vrhovni organ je banska vlada na čelu s banom. Tada je Hrvatska bila podijeljena na 6 županija sa županima na čelu, a na čelu kotara bio je podžupan. Zagrebačka županija imala je 6 kotara: Zagreb, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Sisak, Jastrebarsko i Karlovac.

Kasnije je došlo do reorganizacije, pa zagrebačka županija ima više novih kotara, a među njima je i Velika Gorica, u čijem okruženju je Kravarsko. Tada je ustrojeno 377 općina, a o tome govori  i Razdioba Županije zagrebačke na kotare i općine, od 1871. godine. 

Vjerojatno u ovom vremenskom razdoblju, sredina 19. stoljeća, trebamo tražiti i početak djelovanja današnje općine Kravarsko.

Sredinom 19. stoljeća Hrvatskom, Slavonijom, Dalmacijom mnogo je putovao Vinko Sabljar, na službi kao vrhovni nadzornik financijskih straža, i zapisivao osnovne podatke o svakom naselju. Poslije višegodišnjega rada (sakupljanje i opisivanje), objavio je 1866. godine u Zagrebu značajno djelo, danas poznatije u stručnim krugovima pod imenom "Miestopisni riečnik Kraljevine Dalmacije, Hervatske i Slavonije", Zagreb, a to je danas vrlo važan povijesni izvor za proučavanje naselja današnje Hrvatske. 

Od mnogih korisnih podataka za ovaj rad izdvajamo: Kravarsko, selo u županiji zagrebačkoj, kotar Pokupsko, pošta Velika Gorica, bilježništvo za sučije: Hruševec, Kozjača, Kravarsko.
Slijedom značenja zapisanih pojmova stoji: "Bilježnik koji vodi administrativne poslove, općinska javna osoba koja je ovlaštena obavljati neke pravne poslove..." 
Iz navedenog zaključujemo da je 1866. godine u mjestu Kravarsko već bila općinska uprava, u kojoj je pravne poslove obavljao bilježnik, a to odgovara prije iznesenim pretpostavkama iz sredine 19. stoljeća.
Tako dakle godine 1767. u popisu naselja  Zagrebačke županije na području današnjih Kravarskih gorica dolaze sljedeća naselja;

Pustike
Novo Brdo
Čakanec
Miličić
Barbarić
Podvornica
Kravarsko
Gladovec
Žitkovčica
Kozjača
Velika Buna
Mala Buna
Šiljakovina.

© Općina Kravarsko, Trg Stjepana Radića 1, Telefon: 01 62 37 022, 01 62 37 044.......................Design by - StudioAgram